“”

“Zakaj nam vele Picoki ...”

Europska komisija: Braniteljske naknade nepravedne

Posted by on ožu. 3rd, 2016 and filed under BRANITELJI, VIJESTI. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can leave a response or trackback to this entry

Zagreb, 10.12.2014 - Hrvatski branitelji, veterani i ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata i èlanovi njihovih obitelji okupljeni u Savskoj 66 održali su skup pod nazivom "Jedan križ za jedan život".  foto HINA/ Dario GRZELJ/ iš

Zagreb, 10.12.2014 – Hrvatski branitelji, veterani i ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata i èlanovi njihovih obitelji okupljeni u Savskoj 66 održali su skup pod nazivom “Jedan križ za jedan život”.
foto HINA/ Dario GRZELJ/ iš

Nova hrvatska Vlada još nema ministra branitelja, ali dobila je savjet iz Europske komisije o “dodatnoj konsolidaciji” braniteljskih naknada i ujednačavanju kriterija za primanje braniteljskih naknada s kriterijima koji vrijede za druge socijalne naknade, piše Vecernji.hr

Univerzalniji pristup

“Za neke opće programe primjenjuju se strogi kriteriji, među ostalim imovinski i/ili dohodovni cenzus i gornje granice, kao što je slučaj sa zajamčenom minimalnom naknadom. U okviru ostalih programa, koji su usmjereni na posebne kategorije kao što su branitelji i njihove obitelji, primjenjuje se univerzalniji pristup”, piše u izvješću Europske komisije o ekonomskom nadzoru nad Hrvatskom, koje je obavljeno prošli tjedan, ali je ovaj dio, jedino mjesto na stotinjak stranica teksta gdje se spominju branitelji, ostao javno nezapažen. “Univerzalniji pristup” znači da se naknade braniteljima dodjeljuju bez obzira na imovinski cenzus i bez gornjih granica, barem prema mišljenju Komisije koja savjetuje hrvatskoj Vladi da se to promijeni.

“Osim toga, naknade u okviru posebnih programa uglavnom su više od usporedivih naknada koje se dodjeljuju u okviru općih programa. Stoga se čini da trenutačna struktura sustava ugrožava njegovu učinkovitost i u pogledu pravednosti i u pogledu primjerenosti. Stanje bi se moglo popraviti ujednačavanjem kriterija prihvatljivosti i dodatnom konsolidacijom naknada. To se čini iznimno potrebnim s obzirom na trenutačna fiskalna ograničenja i činjenicu da se samo neznatan udio proračuna za socijalnu skrb troši na najugroženije skupine”, zaključuje se u izvješću Komisije.

U prijevodu s opreznog birokratskog jezika, koji je katkad pisan tako da poruka bude otvorena za interpretacije, čini se da Komisija preporučuje Vladi premijera Tihomira Oreškovića da ide upravo u onom smjeru protiv kojeg su se u vrijeme prethodne Vade pobunili neki od branitelja koji prosvjeduju u Savskoj ulici: u smjeru zadiranja u posebna prava branitelja. Ocjena o tome da trenutačni sustav nije ni učinkovit, ni pravedan, ni primjeren predstavlja dosad najoštriju ocjenu koju je Europska komisija napisala o braniteljskim povlasticama u Hrvatskoj. U prošlogodišnjem izvješću o Hrvatskoj, objavljenom u veljači 2015., nije bilo takve ocjene, ali je Komisija i lani spomenula da mirovinski sustav pati od visokog broja posebnih mirovina, a da su “branitelji i njihove obitelji najveća skupina među posebnim umirovljenicima”.

Radni vijek 32,3 godine

U ovogodišnjem izvješću, u poglavlju o mirovinama, Komisija navodi da samo 14 posto “običnih” umirovljenika (ne računajući posebne mirovine poput braniteljskih) ima iza sebe 40 ili više godina radnog staža, a 30 posto svih umirovljenika ima iza sebe manje od 25 godina radnog staža. U prosjeku radni vijek u Hrvatskoj traje 32,3 godine, što je manje od prosjeka EU koji iznosi 35,3 godine. Oko 12 posto radno sposobnog stanovništva Hrvatske nalazi se u nekom obliku mirovine, što je najviši postotak u EU. Mnogi od tih ljudi trebali bi, umjesto u mirovini, biti aktivni na tržištu rada, smatraju stručnjaci Komisije, koji naglašavaju i činjenicu da su mirovine u Hrvatskoj male, odnosno “nisu na primjerenoj razini, što dovodi do visokog rizika od siromaštva i socijalne isključenosti”. A bit će još i manje jer EK predviđa “rekordan pad javnih rashoda za mirovine za –3,9 posto između 2013. i 2060.”. U 2013. muškarcima je prva mirovina bila 55,5 posto posljednje plaće, a ženama 49,6 posto, dok će 2053., predviđa EK, taj postotak biti 43,5, jedan od najnižih u
EU.

Zakon vrednuje život hrvatskog branitelja manje nego oficira JNA

Podsjetimo, Zakon o mirovinskom osiguranju izglasovan je 2014. godine, a stupio je na snagu u rujnu prošle godine, 2015.

Taj Zakon o mirovinskom osiguranju stavlja udovice, roditelje i djecu poginulih hrvatskih branitelja te hrvatske ratne vojne invalide u diskriminirajući položaj u odnosu na druge korisnike mirovina – pripadnika bivše JNA ili sudionika Narodnooslobodilačkog rata – NOR-a.

Novim Zakonom o mirovini – mirovine su podijeljene na dva dijela. Na opći i posebni dio, pri čemu je opći dio mirovine definiran prema određenim kriterijima – godinama staža prije Domovinskog rata, uplatama doprinosa i dr, a iznos posebnog, varijabilnog dijela mirovine ovisi o odluci aktualne Vlade Republike Hrvatske, odnosno o ekonomskoj situaciji.
“Opći dio mirovine, koji je zajamčen iznosi do 10 % iznosa cijele mirovine, a ovaj specijalni dio koji se može mijenjati kad god to Vlada RH odluči, čini 90 % mirovine”, rekao je prije dva tjedna Anđelko Vižintin iz udruge Crne Mambe.

Odvjetnik Planinić u istoj je emisiji pojasnio je da ovaj zakon izuzetno nepravedan i da se U ime obitelji upravo zato uključila u pripremu zahtjeva Ustavnom sudu, skupa s kolegom Ančićem: ”Zakon različito tretira hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, udovice, djecu, roditelje poginulih te ratne vojne invalide i oficire JNA i njihove obitelji. Naime, borcima NOB-a i njihovim obiteljima nije mirovina podijeljena na “fiksni” i “varijabilni dio” te je njima cijela mirovina zakonom zaštićena. Dakle, 90 % mirovine hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata može s mijenjati političkom odlukom bilo koje Vlade, a oficirima JNA i borcima NOB-a – ne može. Jednako tako diskriminacija se vidi i u određivanju radnog staža kojim se definira i onaj “fiksni”, zajamčeni dio mirovine. Tako se hrvatskim braniteljima nije priznao staž od 1990 – 1996., jer nisu bili uplaćivani doprinosi za staž, a oficirima JNA je priznat staž od 1970. do 1990. iako nisu uplaćivali sredstva u proračun. To je diskriminacija!”, rekao je Krešimir Planinić.

Od 1998. godine do listopada 2015. umrlo je 39.000 hrvatskih branitelja

Podsjetimo također, danas Hrvatska živi u slobodi 7510 dana, koja je stvorena na krvi 8500 ubijenih branitelja, u Hrvatskoj slobodi u razdoblju od 1998. godine do listopada 2015. umrlo je 39.000 branitelja, to su samo oni za koje su obitelji zatražile tri počasna metka. U slobodnoj Hrvatskoj oduzelo si je život 3000 branitelja, kada se tom broju pridruži broj onih koji su umrli od 1995. do 1998. godine dođe se do brojke koja prelazi 50 000 branitelja, a to je red veličine broja stanovnika grada Slavonskog Broda (šesti grad po veličini u Hrvatskoj).

Ili ako bi bilo lakše zamisliti ovu brojku, to je punih 1000 autobusa, a ta kolona autobusa bila bi dugačka od stoljetnog Zadra do kraljevskog Nina.

Dr. Sabljar na nedavnoj tribini ukazao je na činjenicu da PTSP može uzrokovati razvoj drugih bolesti, kao što su maligne i kardiovaskularne bolesti. Važno je pravovremeno reagirati ako se uoči „simptomatično ponašanje“ nekog branitelja s ciljem da se spriječi suicid. Međutim, Hrvatska nema SOS službu za branitelje.

IZVORNO